Dodao je da je likvidnost bankarskog sustava u Hrvatskoj relativno visoka, uz dobru kapitaliziranost, dok s druge strane ekonomija generira visoku dodanu vrijednost.
"I ne vidim tu situaciju u kojoj bi Hrvatska mogla ući u recesiju, ili bilo koji od sektora, rekao je Ćorić.
Rekao je i kako očekuju da će antiinflacijske mjere učiniti to da sljedeće godine u ovo vrijeme ova stopa inflacije bude prošlost.
Osvrćući se na kritike o državnoj potrošnji, Ćorić je među ostalim rekao da se daleko najznačajniji dio antiinflacijskog paketa odnosi na preraspodjele i racionalizaciju na strani države.
Što se tiče dvaju poreza koji se odnose na paušaliste i kratkoročni najam u turizmu, rekao je da su ukupni efekti ispod 80 milijuna eura te da se ne radi o punjenju državnog proračuna jer to ni nisu prihodi državnog proračuna, već proračuna jedinica lokalne samouprave.
"Kritika s tezom i s idejom da država na ovaj način želi namiriti svoju stranu proračuna jednostavno ne stoji, poručio je.
Komentirao je i visoke cijene hrane.
"Jednim dijelom su povećanja cijena uslijed rasta cijene energenata, dakle, onih inputa za proizvodnju sigurno opravdana i ona se nisu mogla izbjeći, međutim, vjerojatno je jednim dijelom moglo doći i do nešto manjeg porasta cijena, no, nažalost, živimo jednostavno u vremenima u kojima su mnogi orijentirani prije svega na svoj profit i na svoju dobit i ne može se to nikome zamjeriti s jedne strane, no s druge strane u svemu tome trebalo bi doista imati mjeru, rekao je Ćorić.
Na pitanje ima li država alate da im odredi tu mjeru, rekao je da je moguće u pojedinim sektorima moguće odrediti maksimalnu maržu, što su učinili kod distribucije nafte i naftnih derivata, ali da je kod robe široke potrošnje to puno teže, te da nije siguran da bi polučilo efekt.