Popis namirnica koje treba jesti ako želite dobro pocrniti

Prvi korak za postizanje toliko željene preplanulosti i zaštite kože od štetnog djelovanja UV zraka je odgovarajuća prehrana. Naime, za postizanje savršene osunčane puti potrebno je kožu dobro pripremiti kako bi mogla potamnjeti bez opeklina.

Među namirnicama koje obiluju beta-karotenom na prvom mjestu je mrkva, ali dobri izvori su i:

• peršin,
• crvena paprika,
• rikula,
• bosiljak,
• rajčica,
• mango,
• dinja,
• marelice,
• lubenice,
• brokula i
• tikva.

No, naš organizam ne može u potpunosti asimilirati beta-karoten ako istovremeno ne unesemo i masti, stoga je za postizanje željenog učinka vrlo važno salate od voća i povrća začinjati maslinovim uljem ili orasima i drugim orašastim plodovima koji sadrže dovoljno masnoća. 

Zašto je bitan vitamin A?

Osim toga, na jelovniku treba biti što više namirnica bogatih vitaminom A, koji pomaže obnavljanju kože, poput mlijeka, svježe tune, liganja i jaja te antioksidansima koji služe kao prirodna zaštita od štetnog djelovanja sunčevih zraka, usporavaju procese starenja i dehidraciju stanica.

Zašto je važan vitamin E?

Jedan od najsnažnijih prirodnih antioksidansa, vitamin E, prisutan je u velikoj količini u avokadu, žumancu, soji, rajčici, menti, bosiljku i maslinovom ulju, dok antioksidativnim flavonoidima obiluju sve vrste voća i povrća intenzivnih boja.

Zašto je nužan C vitamin?

Nužan je i vitamin C, koji također ima antioksidativno djelovanje, jača prirodni obrambeni sustav kože te pospješuje sintezu kolagena. On nam je ljeti zaista nadohvat ruke jer ga ima u svim vrstama voća i povrća, a naročito su njime bogati agrumi, kivi, jagode, papaja i peršin.

Osam predrasuda o suncu:

1. Pogrešno je mišljenje da je preplanula koža sinonim dobrog zdravlja: tamna boja zapravo je odgovor kože na sunce i njena je svrha sprečavanje mogućih oštećenja kože uzrokovanih daljnjim izlaganjem suncu.
2. Pogrešno je mišljenje da preplanulost pruža zaštitu od ultraljubičastih zraka. Zaštita koju pruža otprilike je jednaka onoj koja se postiže upotrebom kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom 4 ili 5, što nije dovoljno, posebno u prvim danima boravka na suncu.
3. Pogrešno je mišljenje da nije moguće izgorjeti za oblačnog vremena. Upravo suprotno: za oblačnih dana zračenje je intenzivnije. Također treba imati na umu da ni suncobran ne štiti od štetnog djelovanja sunčevih zraka.
4. Pogrešno je mišljenje da, ako ne osjećate vrućinu na koži, ne možete izgorjeti. Eriteme i opekline ne uzrokuju infracrvene zrake koje proizvode toplinu, nego "hladne" ultraljubičaste zrake.
5. Pogrešno je mišljenje da se u vodi ne može izgorjeti: zaštita koju pruža voda je minimalna, a lomljenje zraka na njenoj površini može nadražiti oči.
6. Pogrešno je mišljenje da kreme za sunčanje pružaju zaštitu neograničeno vrijeme: one samo kratkoročno smanjuju rizik od oštećenja kože.
7. Pogrešno je mišljenje da je dugotrajno izlaganje suncu potrebno kako bi se povećala proizvodnja vitamina D: dovoljno je 10 do 20 minuta boravka na suncu dnevno kako bi se u organizmu stvorila potrebna količina tog vitamina nužnog za čvrstoću kostiju.
8. Pogrešno je mišljenje da se eritemi i opekline mogu izbjeći ako se povremeno nakratko prekine sunčanje: male pauze i kratki boravci ispod suncobrana nisu dovoljni da bi se koža uspjela oporaviti od traume izazvane jakim suncem.

Izvor: zivim.hr