Hitna pomoć u Dubrovniku tek na 13. mjestu po brzini dolaska na intervenciju

Podaci iz internog sustava Hitne pomoći o vremenu zaprimanja poziva do dolaska na mjesto intervencije hitne medicinske pomoći (HMP) u urbanim i ruralnim sredinama ne slažu se s onima koje nam službeno predstavljaju ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević te resorni ministar Milan Kujundžić, piše portal Index.hr koji je u posjedu navedenih podataka iz internog sustava.

Riječ je o tzv. ostvarivanju "zlatnoga sata" po hrvatskim županijama, a podaci iz sustava eHitne, odnosno programa koji koriste svi zavodi za hitnu medicinu, a koje posjeduje Index.hr, pokazuju da je u 2017. godini svega 56,6 posto intervencija u urbanim sredinama došlo u roku od "presudnih" deset minuta, dok je u ruralnim sredinama u 69,44 posto slučajeva došlo u roku od 20 minuta. To znači da malo više od polovice ljudi koji žive u gradovima može računati na standard da će im hitna doći na vrijeme.

Zlatni sat označava vrijeme od nastanka stanja koje ugrožava život do dovoženja bolesnika na mjesto definitivnog zbrinjavanja tj. u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, a prema podacima iz 2017. godine samo dvije trećine pacijenata može računati da će biti spašeno unutar zlatnog sata. Točnije, hrvatski prosjek je svega 76,6 posto.

Sukladno podacima, postotak ostvarivanja zlatnog sata najveći je u Virovitičko-podravskoj županiji gdje je stopa 89,33 posto. Dubrovačko-neretvanska županija od ukupno 19 županija, tek je na 13. mjestu, sa stopom 68,20 posto. 

Izvor: index.hr