Dubrovnik postao središte rasprave o umjetnoj inteligenciji i budućnosti industrije

Skup je okupio stručnjake iz zemalja Istočne Europe, Južnog Kavkaza i Srednje Azije s ciljem razmjene uvida o tome kako umjetna inteligencija mijenja industriju, proizvodne procese, tržište rada i razvojne mogućnosti gospodarstava u tranziciji.

U središtu rasprave bili su konkretni načini na koje se AI može koristiti za rast produktivnosti, jačanje konkurentnosti poduzeća, modernizaciju proizvodnje i razvoj novih industrijskih kapaciteta. Posebna pažnja posvećena je izazovima koje ubrzana digitalna transformacija donosi vladama, poduzećima i razvojnim institucijama, osobito u zemljama koje istodobno moraju smanjivati tehnološke, industrijske i okolišne razvojne zaostatke.

Skup u Dubrovniku dio je šireg UNIDO-ova procesa prikupljanja stručnih uvida i preporuka za pripremu novog izdanja Industrial Development Reporta (IDR), jednog od najvažnijih globalnih izvješća o industrijskom razvoju. Nadolazeće izdanje posvećeno je upravo ulozi umjetne inteligencije u budućem industrijskom razvoju, s naglaskom na njezin utjecaj na proizvodnju, inovacije, zapošljavanje, produktivnost i gospodarski rast.

Sveučilište u Dubrovniku uključeno je u ovaj proces kroz tim istraživačkog centra CREDO koji predvodi prof. dr. sc. Nebojša Stojčić. Suradnja s UNIDO-om predstavlja nastavak suradnje započete izradom Industrial Development Reporta 2026, najvažnije publikacije UNIDO-a, u kojoj je Sveučilište sudjelovalo u izradi stručnih podloga kao regionalni ekspert UNIDO-a za Istočnu Europu i Južni Kavkaz. Tim je izradio regionalnu analizu industrijskih trendova, strukturnih prepreka, tehnoloških i razvojnih jazova te mogućnosti rasta u analiziranim zemljama.

Jedna od ključnih poruka rasprave bila je da umjetna inteligencija može imati razvojni učinak samo ako se poveže s konkretnim potrebama poduzeća, industrijskih sektora i javnih politika. Sudionici su istaknuli važnost ulaganja u digitalne vještine, podatkovnu i računalnu infrastrukturu, zelene tehnologije, inovacijske ekosustave te javne politike koje poduzećima omogućuju da AI ne koriste samo kao alat, nego kao polugu produktivnosti i industrijskog unapređenja.

Zaključci i preporuke iz dubrovačkih rasprava bit će uključeni u završnu fazu pripreme izvješća te će pridonijeti oblikovanju međunarodnih smjernica namijenjenih kreatorima politika, industriji i razvojnim institucijama. Održavanje ovog skupa u Dubrovniku dodatno potvrđuje ulogu Sveučilišta u Dubrovniku kao partnera u međunarodnim raspravama o industrijskoj transformaciji, inovacijama i održivom razvoju.